kasta (port. casta: rod, soj, rasa, pleme, klan, prema casto: moralno čist, ćudoredan < lat. castus: čist, krjepostan), strogo zatvorena društvena ili vjerska skupina koju karakteriziraju isključivost njezina društvena položaja, postojana izoliranost prema drugim društvenim skupinama, čvrsto naznačena prava i dužnosti njezinih pripadnika te oštre sankcije prema pojedincima koji ne ispunjavaju unutrašnje norme i običaje. Očuvanje povlaštenoga položaja viših ili prisiljavanje na pokornost nižih kasta obilježje je svakoga kastinskoga sustava. No kruta kastinska podjela zatvara sve kanale društvene pokretljivosti i uzrokuje društvenu stagnaciju i opću nezainteresiranost za društvene promjene, budući da se takav poredak smatra prirodnim i vječnim pa je, osim običajnim normama, sankcioniran religijskim vjerovanjem u kozmičko i božansko podrijetlo nejednakosti među ljudima. U gotovo neizmijenjenim prilikama kastinski je sustav opstao u mnogim društvima sve do pojave kolonizacije u XVI. i XVII. st. Premda su neki elementi kastinskoga sustava postojali i u arhaičnim društvima (kod starih Egipćana, Kineza, Japanaca, američkih Indijanaca, pa i kod Grka), a na specifičan način i u europskom feudalizmu, najčistiji primjer kastinskog uređenja pruža drevna Indija.
Indijske kaste
Pojmom casta označivali su Portugalci u XVI. st. u Indiji mnogobrojne društvene skupine, koje su se nazivale imenom jāti (sanskrt.: rod, vrsta), a potekle su od četiriju prastarih osnovnih društvenih skupina koje su se nazivale varṇa (sanskrt.: boja; stalež). Pojava kasta dovodi se u vezu s postupnim prodiranjem Arijaca ili Indoeuropljana sa sjevera i zapada u Indiju (vjerojatno prije 1500. pr. Kr.). Doseljenici su se nametnuli starosjediocima kao vladajući sloj i zatvorili se prema njima u oštro odvojenu društvenu skupinu. Od tamnoputih starosjedilaca razlikovali su se bjeloputi Arijci, pa vjerojatno odatle sanskrtska oznaka varṇa u značenju boje. Podjela indijskog društva na kaste počinje u doba nastanka Veda (od približno 1500. do 500. pr. Kr.) i pripada brahmanskoj kulturi. Arijci su se raslojili u tri osnovne kategorije: najvišu čine brahmani – svećenici, za njom slijede kšatrije (kšatriya: ratnici, kraljevi), a treću čine vajšije (vaiśya: seljani, trgovci), koji su među Arijcima bili najbrojniji, a bavili su se stočarstvom, poljodjelstvom, obrtom i trgovinom. Te su tri kategorije Arijaca činile jednu cjelinu prema kategoriji šudra (śūdra: sluga, bezemljaš), koja se od njih dijelila nepremostivom ogradom neuvedenih u svete tekstove Veda. Riječ je o kasti pokorenih starosjedilaca koja s članovima viših kasta ne može imati nikakav odnos, niti može sudjelovati u bogoslužju, pa su joj indoarijski priručnici o svetom i svjetovnom pravu dodijelili dužnost služenja prvim trima staležima. No i Arijci su (brahmani, kšatrije i vajšije) između sebe strogo podijeljeni u endogamne i ekskluzivne skupine, svaka sa svojim običajima i tradicijom; pripadnost je u njima nasljedna. Prelaženje iz niže kaste u višu (hipergamija) bilo je samo iznimno dopušteno. No unatoč strogim propisima, nije bilo uvijek moguće održati endogamiju, tako da je sve više rastao broj međukasta. Budizam nije priznavao kaste: Buda je govorio da su svi ljudi jednaki jer svi imaju sposobnost postizanja konačnoga izbavljenja (iz kruga rađanja i smrti). Tradicija podjele društva na kaste uhvatila je u Indiji dubok korijen, pa i danas ima 3000 do 4000 različitih kasta koje se razlikuju po rodovima ili po zanimanjima te čine profesionalne zajednice. – Ustav Indije iz 1950., u skladu s demokratskim načelima, ukinuo je sve povlastice i diskriminacije koje proizlaze iz kastinskoga sustava, naglašujući jednakost svih pred zakonom, bez obzira na vjeru, rasu, kastu, itd. Isto tako zabranjuje pod prijetnjom sankcija diskriminaciju nižih, »nečistih« kasta, tzv. nedodirljivih (hindski harijan: djeca Harijeva, tj. Višnuova odnosno Božja, kako ih je nazvao Mahatma Gandhi; engl. untouchables, franc. intouchables: nedodirljivi) ili primjenu te oznake, i obvezuje državu da osobito pomaže u odgoju i obrazovanju te ekonomskom uzdizanju siromašnijih slojeva stanovništva, u prvom redu onih koji pripadaju »prihvaćenim kastama« (engl. scheduled castes, franc. castes annexes). U današnjoj Indiji društvene promjene i modernizacija sve više utječu na odumiranje kastinskoga sustava.
